Kesyon Souvan Poze
Kesyon komen sou tachyon yo, reponn
Baz
Kisa egzakteman yon tachyon ye?
Yon tachyon se yon patikil ipotektik ki toujou vwayaje pi vit pase vitès limyè a. Kontreman ak matyè odinè ki pa janm ka rive nan vitès limyè, tachyon pa ka ralanti rive nan vitès limyè - yo egziste pèmanaman nan domèn pi vit pase limyè a. Mo a sòti nan grèk "tachys" ki vle di rapid.
Eske tachyon reyèlman egziste?
Pa gen okenn prèv eksperimantal pou tachyon ki janm jwenn malgre plizyè deseni rechèch. Yo rete patikil piman teyorik ki matematikman posib nan relativite espesyal men ki rankontre gwo defi lè yo konbine ak lòt teyori fizik. Pifò fizisyen kwè ke yo pwobableman pa egziste kòm vrè patikil.
Ki moun ki dekouvri tachyon?
Tachyon pa te dekouvri - yo te pwopoze. Fizisyen Gerald Feinberg te kreye tèm nan epi devlope teyori tachyon nan atik li te pibliye nan 1967 "Possibility of Faster-Than-Light Particles." E.C.G. Sudarshan te devlope endepandaman ide simile nan menm epòk la.
Fizik ak Pwopriyete
Poukisa tachyon gen mas imajinè?
Nan relativite espesyal Einstein, relasyon ant eneji, moman, ak mas mande ke patikil pi vit pase limyè gen mas repo imajinè. Sa pa vle di yo "imajinè" nan sans pa reyèl, men se yon pwopriyete matematik ki nesesè pou ekwasyon yo travay. Mas imajinè pèmèt tachyon gen eneji ak moman reyèl pandan yo vwayaje pi vit pase limyè.
Eske vwayaje pi vit pase limyè vyole teyori relativite Einstein?
Non, tachyon pa vyole relativite espesyal - yo aktyèlman konsistan avèk matematik li. Teyori Einstein di ke anyen pa ka akselewe depi anba vitès limyè rive anwo vitès limyè, pa ke anyen pa ka egziste ki vwayaje pi vit pase limyè. Sepandan, yo leve kesyon serye sou kozalite.
Vwayaj nan Tan ak Kozalite
Eske tachyon ka itilize pou vwayaje nan tan?
An teyori, tachyon sanble vwayaje an aryè nan tan nan sèten kad refarans dapre relativite espesyal. Sepandan, sa pa vle di yo ka itilize pou vwayaj nan tan pratik. Pifò fizisyen kwè ke menm si tachyon egziste, dwe gen yon prensip ki anpeche itilizasyon yo pou voye enfòmasyon nan pase.
Kisa "prensip reentèpretasyon" an ye?
Pwopoze pa Gerald Feinberg, prensip sa a sijere ke yon tachyon ki vwayaje an aryè nan tan nan yon kad refarans ka reentèprete kòm yon anti-tachyon ki vwayaje an avan nan tan nan yon lòt kad. Sa ede kenbe yon sèten konsistans, men pa rezoud konplètman tout pwoblèm kozalite.
Deteksyon ak Obsèvasyon
Kijan syantifik ap chèche tachyon?
Chèchè ap chèche tachyon nan plizyè fason: mezire vitès patikil nan akseleratè, analize senkronizasyon reyon kosmik, chèche patikil ak mas kare negatif, chèche radyasyon Cherenkov vakwom, ak obsève evènman astwonomik. Malgre rechèch pandan plizyè deseni, pa gen tachyon ki jwenn.
Eske netrino se tachyon?
Non. Byenke kèk eksperyans netrino bonè te sijere valè mas kare negatif, mezi presizyon modèn konfime ke netrino gen mas piti men pozitif. Eksperyans KATRIN ak lòt yo te rejte definitvman netrino tachyonic.